Uvod u JavaScript
| Sjedište: | CARNET Loomen LMS |
| E-kolegij: | Skriptni jezici i web programiranje 4TR2 |
| Knjiga: | Uvod u JavaScript |
| Otisnuo/la: | Gost (anonimni korisnik) |
| Datum: | četvrtak, 30. travnja 2026., 14:45 |
1. JavaScript
JavaScript...
- je jedan od najlakših, svestranih i najučinkovitijih jezika koji se rabi za proširenje funkcionalnosti na web stranicama.
- je skriptni jezik za izradu dinamičkih mrežnih stranica, koje omogućuju međudjelovanje s korisnikom, upravljanje web preglednikom i sl.
- Izvodi se na računalu korisnika (client sided), odnosno interpretira se s pomoću mrežnog preglednika i tako manje opterećuje propusnost internetske veze i smanjuje količinu preuzimanja podataka s mrežnog poslužitelja.
- Skripte JavaScripta ugrađuju se u HTML ili pozivaju iz HTML-a.
- Utemeljen je na događajima, što znači da se različiti dijelovi koda izvršavaju kao odgovor na korisnikov klik na gumb ili prelazak mišem preko dijela stranice. Čini korisničko iskustvo s mrežnom stranicom zabavnijim

- Uloga HTML-a je mrežnoj stranici osigurati strukturu (sadržaj)
- CSS toj strukturi dodaje estetski izgled (prezentaciju)
- JavaScript omogućuje dodavanje dinamičkih sadržaja (ponašanje)
- prikazati informacije vezane uz vrijeme
- prepoznati vrstu korisnikova preglednika
- potvrditi (validirati) podatke iz formi
- stvoriti cookiee
- dinamički mijenjati sadržaj stranice…

- Za pronalaženje HTML elemenata (njihovo „dohvaćanje“ u skriptama) koristimo se metodama:

- Za promjenu HTML elemenata koristimo se metodama:

- Neke metode window objekta:

JavaScript možemo rabiti i za pomicanje elemenata u prozoru preglednika poput (<img/>, <div> i sl.) s pomoću funkcija, a omogućuje nam i izradu kompleksnih animacija poput vatrometa, efekata izbljeđivanja i sl.
2. Ugradnja JS u HTML
- Skripta se može umetnuti bilo gdje na stranici.
Skriptu pišemo u HTML unutar oznake <script>…</script> i postavljamo ju na tri načina.
Napomena: HTML i CSS kodovi navedenih primjera nalaze se u prilogu vježbe. Potrebno je dodati samo JS kod.
- način: Unutar oznake HTML-a <head>… </head>




2. način: Na dnu dokumenta prije zatvaranja oznake <body>
Prvo se prikazuje se mrežna stranica a onda se otvori alert box.



Napomena: HTML i CSS kodovi navedenih primjera nalaze se u prilogu vježbe.
Kada preglednik renderira HTML stranicu i naiđe na
<script> oznaku prebaci se u
JavaScript skriptu i izvršava kod iz nje. Nakon izvršenja koda skripte
preglednik nastavlja s renderiranjem ostatka stranice. Zato je najbolja opcija pozvati
skriptu na kraj <body> oznake tako da se korisnik „zabavi” proučavanjem
sadržaja iz HTML - a dok se učita skripta.
JavaScript može prikazati podatke na različite načine:
- Ispis u alert box, upotrebom window.alert() (isto čini i funkcija alert())
- Ispis na stranicu preglednika HTML dokumenta upotrebom document.write()
- Ispis u html element upotrebom inner.html
- Ispis u konzolu preglednika upotrebom console.log() - korisno za razvojne programere.
3. Zadatak 1
- U dokumentima kreirajte mapu JavaScriptUvod u koju ćete pohranjivati datoteke. Kreirajte dokumente index.html i style.css te pokušajte ugraditi skriptu koji će u alert boxu korisniku ispisati Započinjem s učenjem JavaScripta na sva tri ranije navedena načina.
- HTML dokument indeks.html strukturirajte na sljedeći način:
- Unutar oznake body neka se u <head>…</head> nalazi naslov Učimo JavaScript razine <h1>, unutar <main> …</main> neka se nalaze informacije što sve može JavaScript u vidu nenumerirane liste, a u <footer>… <footer> postavite <p>Izradio/la ime prezime </p>.
- Stiliziranje vanjskim CSS-om napravite prema uputama:
- Odaberite dva fonta, jedan serif i jedan sans-serif (https://fonts.google.com/) i ugradite ih u prvi redak CSS dokumenta. Npr. @import url(‘https://fonts.googleapis.com/ css?family=Calistoga|Public+Sans&display=swap’);
- Za naslov <h1> birajte font tipa serif u veličini 35 px i postavite ga na stranici centrirano isključivo uporabom CSS-a. Npr. font-family: ‘Calistoga’, cursive;
- Za ostale sadržaje u body{ } birajte font sans-serif, veličine 25px, visina retka (line height) 35px , (Npr. font-family: ‘Public Sans’, sans-serif;)
- Boju pozadine i teksta odaberite sami, u CSS-u se koristite zapisom boje u HEX obliku #C0A078.
4. Sintaksa JavaScripta
- Sintaksa je skup pravila za izradu (pisanje) programskog koda.
- Naredbe JavaScript sastoje se od:
- vrijednosti
- operatora
- izraza
- ključnih riječi
- komentara (komentar u jednom retku se u JS-u piše iza //, a kroz više redaka unutar /* … */).
- Završetak naredbe u JS-u označavamo uporabom znaka točka zarez - ;.
Vrijednosti – values mogu biti:
- literali – fiksne vrijednosti (brojevi ili stringovi) - Stringove možemo pisati bilo unutar ‘…’ ili “…”.
- varijable – u deklaraciji im prethodi ključna riječ var ili let,
- let ima doseg samo u određenom bloku, dok var ima doseg u cijeloj funkciji.
- Identifikator varijable (ime) u JavaScriptu može započinjati slovom, _ ili $. JavaScript je osjetljiv na mala i velika slova (case sensitive).
- Često nam treba više riječi kako bismo detaljnije (sugestivnije) opisali varijablu, a to možemo činiti na dva načina:
- umetanjem znaka podcrtavanja(_), npr. prvi_broj ili camel caseom, npr. prviBroj


Cilj upotrebe JavaScripta je interakcija s korisnicima, prikupljanje podataka i ispis rezultata.
Primjer 1 (interakcija s korisnicima):

Primjer 2 (prikupljanje podataka i ispis rezultata):

Ključne riječi

Operatori

Funkcije

Primjer 3: 
5. Grananje u JS
- Grananje u JavaScriptu ima istu sintaksu kao i u ostalim programskim jezicima.

Primjer 1: (IF)

Primjer 2: (IF ELSE)

Primjer 3: (IF ELSE IF ELSE)

Primjer 4: (SWITCH CASE)

6. Zadatak 2
- Izraditi valutni konverter tako da korisnik unese iznos u kunama koji želi zamijeniti preko prompta, a na zaslonu mu se treba ispisati koliko eura, funti i dolara može dobiti za taj iznos.
- Koristiti srednji tečaj HNB-a na današnji dan.